Medonosne pčele i poljoprivreda

Neobjašnjivi pomor medonosnih pčela postao je ogromni problem. Činjenica je da se medonosne pčele ubrajaju među najvažnije oprašivače samoniklih biljaka i usjeva, što ih čini neraskidivim dijelom poljoprivrede i bioraznolikosti.

Od 1961. godine do danas kontrolirana populacija medonosnih pčela diljem svijeta porasla je za 45%. Međutim, u posljednjih nekoliko godina pčelari iz Europe, SAD-a i ostatka svijeta pretrpjeli su velike gubitke pčela.

Značajan broj pčelara u Europi pretrpio je neočekivano velike gubitke kolonija pčela za vrijeme zime od 90-ih naovamo. Rezultati pouzdanih istraživanja pokazali su da se u razdoblju od 2002. do 2010. godine postotak nestalih kolonija pčela kretao između 5 i 35%, a najveći broj uginuo je krajem 2002. i početkom 2003. godine. Prije toga razdoblja normalnim su se smatrali gubici od 10%.

Nekoliko međusobno povezanih faktora utjecalo je na tu činjenicu.

Sve je raširenije uvjerenje kako međusobno isprepleteni faktori poput nametnika, bolesti, prehrane, pčelarskih praksi, vremenskih obrazaca i genetike prijete opstanku pčela.

Nametnici i virusi lako se šire u današnjem svijetu gdje je sve međusobno povezano. Nametnici Varroa destructor (parazitski crv i vektor virusa) i Nosema spp. (parazitska gljivica) oslabljuju imunološki sustav i narušavaju zdravlje pčela. Posljedica toga je da su manji virusi koji prije nisu uzrokovali bolesti postali smrtonosni za pčele.

Ograničena genetska raznolikost medonosnih pčela, za čiji se uzgoj koristio ograničen broj genetskih linija kako bi se smanjila agresivnost i povećala produktivnost, također može utjecati na imunitet. Primjerice, procjenjuje se da čitava populacija pčela u SAD-u potječe od samo 500 matica.

Suvremeno poljodjelstvo smanjilo je raznolikost vrsta peludi u poljoprivrednom pejzažu, što je utjecalo na prehranu pčela. Pojavili su se novi stresni faktori zbog promjena u prirodnom okruženju pčela. Za potrebe komercijalnog oprašivanja nužno je da pčelari prevoze košnice na udaljene lokacije, a pritom su pčele nagurane jedna na drugu. Kada naposljetku pristignu novo okruženje im je sasvim strano.

Klimatske promjene još su jedan faktor, zbog toga što su zaslužne za oštrije zime i kišovitija proljeća u Europi. Posljedica toga narušeno je zdravlje mladih pčela koje uspiju preživjeti.

Uloga sredstava za zaštitu usjeva

Na temelju dugogodišnje studije provedene u Njemačkoj i Francuskoj Europska agencija za sigurnost hrane tvrdi kako je korelacija između zimskih gubitaka kolonija pčela i prisutnosti pesticida prilično slaba. Međutim, rasprava još nije završila i nužno je provesti temeljito istraživanje. BASF tijesno surađuje sa svojim partnerima u istraživanju štetnog utjecaja pesticida na kolonije pčela i pomaže u suzbijanju zlouporabe sredstava za zaštitu usjeva.


  • Na svijetu postoji najmanje 20.000 vrsta pčela od kojih se više od 2.500 nalazi u Europi.
  • Medonosne pčele najčešće ugibaju zbog iscrpljenosti, otprilike tri tjedna nakon svojeg prvog leta. Za to vrijeme u potrazi za peludom i nektarom prelete oko 800 km prenoseći teret koji iznosi gotovo polovicu njihove ukupne težine.
  • U Europi se gotovo 700.000 ljudi bavi pčelarstvom.
  • Europska unija godišnje proizvede oko 200.000 tona meda.
  • Ukupna godišnja vrijednost proizvoda oprašivanja iznosi 200 milijuna funti u Ujedinjenom Kraljevstvu, 14 milijardi dolara u SAD-u i 153 milijarde eura diljem svijeta.

Pažljivo koristite sredstva za zaštitu bilja. Prije korištenja sredstva, obavezno pročitati etiketu i uputstvo za uporabu.