Zaštita voda
Voda je ključna za gospodarski i društveni razvoj. Iako prekriva veći dio Zemljine površine, voda postaje iskoristiv resurs samo ako je prikladna za ljudsku potrošnju ili za primjenu u industriji i poljoprivredi. Najveći dio pitke vode iskorištava se za različite namjene u poljoprivredi, primjerice za navodnjavanje. Ustvari, na poljoprivredu otpada 70 % ukupnog zahvata vode, a ta brojka u zemljama u razvoju raste na čak 95 %.
Te se brojke možda čine velike, ali upravo su takve količine vode potrebne da se proizvede dovoljno hrane za brzorastuće svjetsko stanovništvo. Prema Organizaciji za prehranu i poljoprivredu (FAO), potrebno povećanje proizvodnje hrane za 55 % do 2030. zahtijevat će dodatnih 14 % vode. Predviđa se da će nedostatak vode za potrebe u poljoprivredi predstavljati najveće ograničenje u proizvodnji hrane u sljedećih pedeset godina.
Navodnjavane poljoprivredne površine u proteklih su pedeset godina udvostručene.
Dok dvije do četiri litre vode mogu zadovoljiti dnevne potrebe za pitkom vodom po osobi, potrebne su 83 litre vode da se proizvede hrana energetske vrijednosti 1000 kJ. Na primjer, potrebno je utrošiti 70 litara vode da se uzgoji jedna jabuka. Međutim, teško je izračunati i procijeniti potrošnju vode za potrebe proizvodnje hrane jer to ovisi o izvoru ili podrijetlu vode i o dostupnosti vode na lokalnom području.
Važno je razlikovati poljoprivredu koja se temelji na navodnjavanju kišnicom – poljoprivredna proizvodnja koja ovisi o padalinama – od poljoprivrede s navodnjavanjem. Navodnjavanje mijenja prirodni hidrološki ciklus uslijed zahvata površinskih ili podzemnih voda i uporabe vode za potrebe uzgoja usjeva u sustavima intenzivne poljoprivredne proizvodnje.
Za razliku od toga, poljoprivreda koja se temelji na navodnjavanju kišnicom ovisi o prirodnim klimatskim uvjetima i ne utječe na hidrološki ciklus pa je stoga osjetljivija na utjecaj nepovoljnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena, a često je i manje produktivna.
Navodnjavanje znatno doprinosi stabilnosti opskrbe svjetskog stanovništva hranom. U proteklih pedeset godina broj stanovnika na Zemlji se udvostručio, a globalni sustav proizvodnje hrane izvrsno je odgovorio na tako velik rast potražnje za hranom. Iako se površina iskorištenog poljoprivrednog zemljišta u tom razdoblju povećala samo za 12 %, navodnjavana površina je udvostručena, a to je najvažniji razlog neto porasta proizvodnje hrane.
Nužno je povećati učinkovitost korištenja vode u poljoprivredi.
Tehnologija u poljoprivredi može pomoći da se smanji potrošnja vode – bilo izravno, pomoću boljih sustava navodnjavanja ili uzgoja poljoprivrednih kultura koje traže manje vode, bilo neizravno, pomoću proizvoda i metoda za povećanje prinosa. Svake godine, 20 do 40 % svjetskih usjeva propada zbog zakorovljenosti, biljnih štetočina i bolesti. Smanjiti te gubitke uz pomoć optimizirane zaštite usjeva ili putem povećanja otpornosti usjeva na sušne uvjete kroz ciljani uzgoj ili genetske modifikacije znači osigurati veći prinos po jedinici vode (učinkovito korištenje vode). Druge mogućnosti uključuju promjene u prehrani i odabiru usjeva za uzgoj s naglaskom na usjeve i prehrambene proizvode koji zahtijevaju manje vode. Također, u konačnici, moramo voditi računa o tome da ne bacamo hranu jer bacati hranu znači rasipati vodu.
Moramo održavati kvalitetu vode.
Međutim, važno je naglasiti da također moramo paziti na kvalitetu vode u poljoprivredi, posebno ako prevladava intenzivna poljoprivredna. Pravilna primjena proizvoda za zaštitu usjeva, bez slučajnih prolijevanja, i razumna uporaba gnojiva od ključne su važnosti za dobru kemijsku kvalitetu vode.
Kad je riječ o kvaliteti vode, također je važno osigurati prikladnost vode za ljudsku potrošnju, na primjer uz pomoć filtriranja koje uklanja bakterije iz pitke vode. Na kraju, ali ne i najmanje važno, komarci i drugi insekti koji se razmnožavaju u vodi mogu ugroziti ljudsko zdravlje širenjem bolesti poput malarije ili denga groznice. Rješenja za pročišćavanje vode pomažu da vodna tijela ostanu izvor zdrave pitke vode i da se ne pretvore u izvor zaraznih bolesti koje se prenose vodom. Pročitajte više o kvaliteti vode.
Naša rješenja:
Upravljanje vodom u BASF-ovu proizvodnom pogonu
BASF je prva kemijska kompanija koja je dobila certifikat zlatne razine prema standardu Europsko gospodarenje vodama (European Water Stewarship − EWS) za svoj proizvodni pogon u Tarragoni, Španjolska. Kao preduvjet za dobivanje certifikata, auditori nezavisnog certifikacijskog tijela TÜV Nord Integra ocijenili su učinkovitost cjelokupnog upravljanja vodom u BASF-ovu proizvodnom pogonu, od crpljenja vode na izvoru do vraćanja vode u vodna tijela nizvodno od proizvodnog pogona. Standard je definiran u suradnji vlada, tvrtki i nevladinih organizacija pod vodstvom nezavisne organizacije Partnerstvo za europske vode (European Water Partnership – EWP), a stupio je na snagu krajem 2011.
Do 2020., BASF želi smanjiti ukupni zahvat pitke vode iz izvora opskrbe za potrebe proizvodnje za pola u odnosu na 2010. godinu.